info@eurokonzalting.com            en

KNJIGOVODSTVENI SERVIS

Eurokonzalting pruža usluge knjigovodstva i savjetovanja za trgovačka društva, obrte i fizičke osobe u sustavu PDV-a.

Poslovne knjige vode se za potrebe poslovnih subjekata u sustavu jednostavnog i dvojnog knjigovodstva (korisnici poreza na dobit i poreza na dohodak).

Osnovne knjigovodstvene usluge koje se pružaju:

•    Vođenje ulaznih i izlaznih računa
•    Vođenje salda konti kupaca i dobavljača
•    Vođenje poslovnih knjiga
•    Obračuni plaća za djelatnike
•    Mjesečni i tromjesečni obračuni PDV-a
•    Obračun amortizacije osnovnih sredstava
•    Evidencija dugotrajne materijalne imovine
•    Ispis Vaših računa i slanje kupcima
•    Slanje opomena kupcima neplatišama u dogovoru s Vama
•    Usklađenje stanja s Poreznom upravom
•    GFI, Završni računi


Poslovno savjetovanje uključuje između ostalog:

•    Ograničeno porezno savjetovanje s obzirom na plaćanje poreza na dohodak i dobit te poreza na najam
•    Ishođenje bespovratnih sredstava iz nacionalnih i europskih fondova te od pojedinih ministarstava
•    Prikupljanje dokumentacije te savjetovanje u procesu ishođenja kredita od poslovnih banaka te kredita s povoljnom kamatnom stopom
•    Savjetovanje u idejnom osmišljavanju i realizaciji investicijskih projekata
•    Izrada poslovnog plana za razvoj poslovanja
•    Izrada poslovnog plana i investicijskih studija za potrebe ishođenja kredita
•    Izrada plana financijsko operativnog restrukturiranja za potrebe procesa predstečajne nagodbe


Usluge za potrebe inozemnih investitora:

•    Najam prostora za osnivanje trgovačkog društva
•    Osnivanje trgovačkog društva, otvaranje žiro računa u poslovnoj banci
•    Knjigovodstvene usluge u poslovanju
•    Vođenje i razvoj investicijskih projekata (pomoć u pripremi projektne dokumentacije za izgradnju objekata, priprema i organizacija sastanaka s lokalnom javnom upravom)
•    Pronalaženje raspoloživih poticaja za realizaciju ulaganja i bespovratnih sredstava iz nacionalnih i EU izvora
•    Ishođenje kredita s povoljnim kamatnim stopama
•    Ishođenje poslovnih i radnih dozvola ukoliko je potrebno

 

Zanimljivosti u ostvarenju poreznih ušteda

Jeste li znali da provedenom revalorizacijom dugotrajne imovine možete ostvariti poreznu uštedu? I to ne povećanjem, već smanjenjem vrijednosti pojedinih stavaka dugotrajne imovine.

S obzirom na postojeće stanje na tržištu nekretnina i u nacionalnom gospodarstvu realno je smanjenje vrijednosti prvenstveno objekata u dugotrajnoj imovini u odnosu na stanje prije početka recesije (2009. godina).

Smanjenjem vrijednosti dugotrajne imovine razlika vrijednosti u odnosu na početni iznos nabave knjiži se izravno u rashode čime se smanjuje porezna osnovica i ostvaruju porezne uštede u plaćanju poreza na dobit u istoj godini.

Pri tome je važno napomenuti da se nakon povećanja vrijednosti (za 3 do 5 godina) i ponovne procjene isti iznos priznaje kao prihod.

Povratak na vrh

 

Knjigovotstvene usluge Eurokonzalting - Pula

Primjena novog Zakona o PDV-u

Novosti u načinu isplate dohotka

Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u

Novosti u oporezivanju inozemnih mirovina

Devizno poslovanje

Cesija

 

Primjena novog Zakona o PDV-u

 

Novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost počeo se primjenjivati od 1. srpnja 2013. Zakonom o PDV-u uređuje se promet dobara i usluga u tuzemstvu (područje RH), promet na području EU, promet s „trećim zemljama“ (država ili područje koja nije područje EU) te promet s „trećim područjima“ (dio područja države članice koje je izuzeto iz područja EU).

Područja primjene Zakona o PDV-u su sljedeća:

•    Tuzemstvo
•    „Europska unija“
•    „treća zemlja“
•    „treće područje“
Pema Zakonu o PDV-u (čl. 4. st. 1) predmet oporezivanja PDV-om je
•    Isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik
•    Stjecanje dobara unutar EU koje se u tuzemstvu obavi uz naknadu
•    Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu
•    Uvoz dobara

Isporukom dobara se smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom, predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu, odnosno leasingu na određeno vrijeme, prodaja dobara uz odgodu plaćanja, isporuka električne energije, plina grijanja i dr.

Ne smatra se predmetom oporezivanja besplatno davanje uzoraka kupcima ili darova u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti čija vrijednost nije veća od 160,00 kn bez PDV-a. Oslobođenja od PDV-a su usluge od tzv. javnog interesa ( npr. univerzalne poštanske usluge, prijevoz putnika, telekomunikacijske usluge, centri za liječenje, bolnice...) oslobođenja se odnose i na djelatnosti koje su i do sada bile oslobođene u „starom“ Zakonu o PDV-u a dodana su i neka nova oslobođenja i to isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojim se one nalaze (osim isporuka kod kojih od datuma prvog korištenja do datuma sljedeće isporuke nije prošlo više od 2 god.) te isporuka zemljišta (osim građevinskog zemljišta). Nadalje oslobođenje od PDV-a su za transakcije unutar EU, oslobođenje pri izvozu i uvozu, kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini, oslobođenje u vezi s međunarodnim prijevozom te za određene usluge koje su izjednačene s izvozom.

Zakonom o PDV-u je određeno da se promet „ starih“ nekretnina ( one koje su sagrađene, isporučene ili predujmljene do 31.12.1997.) neće oporezivati PDV-om od 1. srpnja 2013. Međutim „novoizgrađene“ građevine će se oporezivat kao i sva dobra po stopi od 25% osim zemljišta.
Predmet oporezivanja su i prijevozna sedstva ako su namijenjena za prijevoz osoba ili dobara, nadalje predmet oporezivanja su i dobra koja podliježu trošarinama ( alkohol, alkoholna pića, duhanski proizvodi i energenti oism plina).

Stjecanjem dobara unutar zemalja EU smatra se nabava dobara u zemlji članici EU, pod uvjetom da isporuka dobara ne smije biti otpremljena kupcu u istoj zemlji članici.

Prodavatelj iz jedne države članice EU neće zaračunati PDV ako nije riječ o kupcu koji je porezni obveznik iz druge države članice. Međutim ako kupac nije porezni obveznik a nabavi dobra u državi članici EU, porez će mu biti obračunat te može tražiti povrat PDV-a koji je platio pri stjecanju u tuzemstvo. Pri stjecanju dobara unutar EU koje je porezni obveznik stekao za potrebe svog poslovanja, teba sam obračunati PDV.

Uslugom se smatra svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara. Uslugom se također smatra i obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredba Zakona. Svako korištenje dobara za privatne potrebe i obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe smatra se obavljanjem usluga odnosno predmetom oporezivanja.

Uvoz dobara smatra se svako stjecanje dobara iz „ trećih zemalja“ ili „trećih područja odnosno zemalja koje nisu u u slobodnom prometu na području EU.
Poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Poreznim obveznikom se smatra i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva tu se misli na poduzetnike koji nemaju registriranu djelatnost trgovine motornim vozilima nego povremeno obave takav promet.

Porezni obveznici koji su u 2013. registrirani kao obveznici PDV-a danom pristupanja RH EU smatrat će se registriranim za potrebe PDV-a. Neki porezni obveznici od 1.srpnja 2013. trebaju ući u sustav PDV-a a odluku o tome tko treba ući donosi pojedinačno nadležna PU.

Za potrebe obračuna PDV-a tebaju se registrirati i poduzetnici koji nemaju sjedište u tuzemstvu ali imaju sjedište u drugoj državi članici a obvezni su plaćati PDV.

Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara određuje se prema zemlji podrijetla (zemlja odakle potječu dobra ili usluge) ili prema zemlji odredišta (zemlja gdje se isporučuju doba ili usluge).

Kod oprezivanja inozemnih usluga prmjenjuje se načelo zemlje primatelja usluge kada je riječ o prometu između dva porezna obveznika. Kod prometa usluga između poreznih obveznika porezna obveza prenosi se na primatelja usluga. Mjestom obavljanja usluge osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojemu porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište.

Prema Zakonu o PDV-u (čl. 30. st. 1.) obveza obračuna PDV-a i oporezivi događaji nastaju kada su dobra isporučena ili usuge obavljene.

Porezna osnovica (čl. 33.) je naknda koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke, ukuljučujući svote subvencija koje su izravno povezane s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se svote poreza, carina, pristojba i sličnih davanja, osim PDV-a te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja koje isporučitelj zaračunava kupcu. U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti.

Od 1. srpnja 2013. primjenjuju se tri stope PDV-a 25%, 10% i 5%.

Pravo na odbitak PDV-a primatelj računa može za nabavljeno dobro ili usugu priznati tek kada je nastala obveza za PDV odnosno kada je izdan račun. Porezni ovbeznici imaju pravo priznavanja pretporeza u visini svote PDV-a koju su mu zaračunali drugi porezni obveznici za isporuku dobara i usluga, osim osim u slučaju ako primljena dobra ili usluge koristi za isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a u tuzemstvu.

Porezni obveznik u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza odnosno na povrat razlike preplaćenog PDV-a ili ga može prenijet u sljedeće obračunsko razdoblje. Porezni obveznik koji na području EU nema sjedište također ima pravo na povrat PDV-a koji su mu zaračunali drugi porezni obveznici u RH za isporučena pokretna dobra i usluge ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u RH. Nova kategorija povrata koja se ostvaruje za isporučena dobra ii usluge u tuzemstvu i za uvoz dobara je povrat PDV-a poreznim obeznicima sa sjedištem u drugoj državi članici. Nadalje povrat poreza tuzemnim poreznim ovbeznicima u drugim državama članica koji podnose zahtjev za povrat PDV-a koji su ostvarili u drugim državama članica EU.

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina ako je porezni obveznik poslovao cijelu godinu, odnosno dio godine ako je poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine.

Prijava PDV-a na Obrascu PDV predaje se nadležnoj ispostavi prema sjedištu poreznog obveznika do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja mjesečnog ili tromjesečnog. Konačni obračun PDV-a porezni obveznik treba predati nadležnoj ispostavi PU do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Izvor: RRIF; srpanj 2013; Primjena zakona o PDV-u od 01. srpnja 2013.

 

Povratak na vrh

 

Novosti u načinu isplate dohotka

 

Donesen je Pravilnik  o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 5.srpnja 2013. Stupanjem Pravilnika na snagu znatno se mijenja način isplate oporezivih i neoporezvih primitaka. Plaće se više ne smiju isplaćivati u gotovu novcu kao i dividende i udjeli u dobitku. Nadalje primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno oni na koje se ne plaća porez na dohodak mogli su se plaćati u gotovu novcu a od 5.srpnja 2013. obvezno će se morati isplaćivati na žiro, tekući račun ili štednu knjižicu a nerezidentima na njihov račun.

Izvor: RRIF; kolovoz 2013; Novosti u načinu isplate dohotka

Povratak na vrh

 

Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u

 

Bitna promjena za uslužne graditelje od 1.srpnja 2013. sastoji se u tome da kad izvode radove drugom poreznom obvezniku, naručitelju radova tada u računu za obavljene usluge ne iskazuju svotu obračunatog PDV-a nego tu obvezu prenose na naručitelja usluge građenja, održavanja, popravka ili rekonstrukcije građevina.

Svi oni koji pomažu investitoru sa svojim materijalom ili s materijalom  koji je osigurao naručitelj ili investitor, svo oni zaračunavaju građevinsku uslugu bez PDV-a ali s klauzulom o prijenosu porezne obveze na primatelja usluge.

Na sve pod izvođače i izvođače građevinskih radova primjenjuje se pravio da kad izdaju račune da to čine uz „prijenos porezne obveze“.

Porezna obveza za graditeljsku usluga nastala bi isporukuom građenja tj. datumom kada izvođač radova preda – isporuči građevinske radove naručitelja. To je dan koji se definira kao „datum isporuke“. Pravilnik o PDV-u je taj datum modificirao na daum isporuke na istek odnosno smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

Priznavanje prihoda bilježi se prema vremenu nastanka stvarnog poslovnog događaja vremenu isporuke.  

Izvor: RRIF; kolovoz 2013; Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u

Povratak na vrh

 

Novosti u oporezivanju inozemnih mirovina

 

Oporezivanje mirovina koje umirovljenjici, rezidenti RH, primaju iz inozemstva, oporezuju se u Hrvatskoj od 1.ožujka 2012. godine. Osobe koje su obvezne plaćati porez na dohodak (porezni rezidenti) su fizičke osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište odnosno boravište. Umirovljenik koji prima mirovinu iz inozemstva a obvezan je plaćati porez na dohodak teba podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku 8 dana od primitka mirovine na koju je obvezan platiti porez, te mora obračunavati i uplaćivati predujam poreza i prireza na dohodak u roku od 8 dana od dana primitka mirovine.

Postupak oporezivanja mirovine jednak je postupku oporezivanja plaća, što znači da se porez obračunava na svotu mirovine u jednom mjesecu smanjenu za pripadajući osobni odbitak, koji za umirovljenike iznosi 3.400,00 kn, s primjenom sve tri stope koja se uvećava za prirez ako je propisano plaćanje prireza, što ovisi o boravištu umirovljenika.

Budući de se mirovina u pravilu isplaćuje u stranoj valuti, porez se obračunava od svote mirovine preračunate u kune po srednjem tečaju HNB-a ili ako je u banci obavljena konverzija prema tečaju po kojem je banka obavila konverziju. Ako je mirovina preračunata u kune manja od pripadajućeg osobnog odbitka ne nastaje porezna obveza te umirovljenik nije obvezan dostavljati propisano izvješće o isplaćenoj mirovini na obrascu ID ni godišnje izvješće na obrascu IP a niti podnositi godišnju poreznu prijavu.

Ako se inozemna imovina isplaćuje svaki mjesec u jednakim svotama, umirovljanik može dati Zahtjev da porez i prirez na mirovinu obračunava Porezna uprava i umirovljeniku ispostavi rješenje na temelju kojeg umirovljenik plaća porez i prirez u jednakim mjesečnim ili tomjesečnim svotama. Zahtjev se podnosi na porpisanom obrascu – Obrazac M. U ovim slučajevima umirovljenik također nema obvezu podnositi porezna izvješća.

Ukoliko umirovljenik ne prima mirovinu u jednakim svotama dužan je sam obračunavati porez na dohodak u roku 8 dana a u roku 15 dana po isteku mjeseca dostaviti Poreznoj upravi propisani obrazac (obrazac ID), a po isteku godine Izvješće o isplaćenim mirovinama i obračunatom porezu i prirezu na dohodak (obrazac IP).

Porez i prirez se uplaćuje na račune određene prema gradu/općni.

Izvor: RRIF;kolovoz 2013; Novosti u oporezivanju inozemnih mirovina

Povratak na vrh

 

Devizno poslovanje

Devizno poslovanje predstavlja platni promet s inozemstvm, odnosno naplate, plaćanja i prijenose između rezidenta i nerezidenta.
Platni promet s inozemstvom obavlja se preko deviznih računa u banci.
Kod inozemnih sredstava plaćanja sva knjiženja glavne knjige provode se u domaćoj funkcionalnoj valuti.
Funkcionalna valuta je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem subjekt posluje. Strana valuta je bilo koja valuta koja nije funkcionalna valuta  subjekta.
Kuna je i nakon ulaska Hrvatske u EU zakonsko sredstvo plaćanja.
Za devizno poslovanje rezidenta vrijede pravila i propisi koji su bili na snazi i prije 1.srpnja 2013. a glase:
•    Novčana jedinica RH je kuna koja se dijeli na stotinu lipa
•    Kuna je zakonsko sredstvo plaćanja u RH
•    Za plaćanja u zemlji zakonom se može dopustiti i korištenje druge value
•    Hrvatska narodna banka može odobriti najniži apoen u prometu na koji se zaokružuju obračuni u gotovinskim i bezgotovinskim plaćanjima te u poslovnim knjigama

Društva mogu kupovati devize i držati ih na svom deviznom računu, te takva sredstva koristiti za plaćanja  roba i usluga u inozemstvu. Prilikom takvih transakcija poduzeće plaća proviziju odnosno naknadu banci za obavljanje takvih transakcija.

Društvo isto tako prima naplate iz inozemestva na svoj devizni račun za obavljenu uslugu ili isporučenu robu te je dužno isti dan ili najkasnije sljedeći radni dan dati nalog banci za raspored priljeva deviza u korist deviznog računa.
Prilikom platnog prometa s inozemstvom nastaju tečajne razlike zbog promjene tečaja valute u kunskoj protuvrijednosti na dan podmirenja ili na datum bilance u odnosu na protuvrijednost po kojoj su devizna sredstva bila proknjižena u glavnoj knjizi. Tečajne razlike su iznosi koji proizlaze iz promjene tečaja (kao cijene novca) između dva razdoblja.


Tečajne razlike mogu biti:
•    Pozitivne
•    Negativne
Pozitivne tečajne razlike predstavljaju prihod tvrtke, dok su negativne tečajne razlike njezin rashod.
Sva potraživanja i obveze prema inozemstvu trebaju se preračunavati na kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB na dan utvrđivanja bilance, te na svim stavkama utvrditi i proknjižiti pozitivne i/ili negativne tečajne razlike.

Povratak na vrh

 

Cesija

Cesija predstavlja obveznopravni odnos kod kojeg dolazi do promjena na strani vjerovnika, odnosno ustup tražbine sa jednog vjerovnika drugome (novome).
Dakle po definiciji cesija predstavlja prijenos otuđive tražbine od dosadašnjeg vjerovnika (ustupitelj- cedent) na novog vjerovnika (primatelj-cesionar) dok dužnik (cesus) i tražbina ostaju  isti.
Ugovor o cesiji je dvostrani pravni posao između cedenta i cesionara iako se u sadržaju ugovora pojavljuju tri subjekta.
Promjenom vjerovnika ne mijenja se položaj dužnika niti se ne mijenja njegova obveza koja ga tereti.
Za prijenos tražbine nije potreban pristanak dužnika niti ne treba aktivno sudjelovati pri sklapanju ugovora, međutim obavezno je da bude obaviješten o prijenosu tražbine.
Pravne osnove na kojima može nastati cesija su:
•    Ugovor (dobrovoljna cesija)
•    Zakon
•    Odluka suda ili državnog tijela

Ugovor o cesiji postaje pefektan u trenutku kad se postigne suglasnost volje starog i novog vjerovnika o ustupanju određene tražbine. U tom trenutku ustupljeno potraživanje tada prelazi s ustupitelja na primatelja.
Bitno obilježje cesije je i njena neformalnost  odnosno zakon ne propisuje poseban oblik ugovora o cesiji već je valjan i ako je zaključen u usmenom obliku kao i u pisanom obliku.
Cesijom se mogu prenijeti dospjele i nedospjele odnosno buduće tražbine.
U pravilu sve se tražbine mogu ugovorom o cesiji prenijeti na drugoga međutim, postoje ipak one tražbine koje se ne mogu prenijeti na novog vjerovnika a to su:
•    Tražbina čiji je prijenos zabranjen zakonom ( npr. carinske, porezne i sl. ovlasti upravnih tijela odnosno tražbine izvan pravnog prometa)
•    Tražbine vezane uz osobnost vjerovnika (npr. alimentacija, mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sl.)
•    Novčana naknada nematerijalne štete
•    Tražbina za koju su  vjerovnik  i dužnik ugovorili da se ne može prenijeti na drugu osobu bez dužnikova pristanka

Subjekt koji u Jedninstvenom registru računa ima oznaku blokade računa ne smije svoja potraživanja ustupiti trećima, kao ni obavljati druge oblike obračunskih plaćanja jer u protivnom čini prekršaj za koji kazna iznosi 500 000 kuna.

Povratak na vrh

 

Novosti iz EU fondova



Za sve novosti iz EU fondova ostavite svoj kontakt e-mail ovdje. Šaljemo isključivo važne novosti!

captcha 

Facebook

Kontakt podaci

  • Adresa :
    Mletačka 6, 52100 Pula
  • Tel : (+385) 52 544 825
  • Fax : (+385) 52 352 288
  • Email : Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • Website : www.eurokonzalting.com

Kontakt